Saturday, 7 July 2012

Apocalypto-Recenzija



Otkako su filmovi u Hrvatsku poceli dolazit mjesec dana prije nego u Englesku ne mogu se vise kurcit i trkeljat o filmovima koje Hrvati jos vidjeli nisu.
Al se mogu kurcit i pricat ko zadnji seljak o filmovima koje ste odavno apsolvirali.


Apocalypto smo Brus i ja pokusavali gledat ravno 4 puta. U prvom pokusaju se nismo uspjeli ni obuc, samo smo povrsno govorili da idemo gledat film, drugi pokusaj je zavrsio oblacenjem, obuvanjem cipela, sminkanjem te nedugo zatim Brusovom izjavom da bi on radije gledao "The Ultimate Hellraisers" na TVu te mojim psovanjem Brusa. Treci pokusaj je zavrsio u busu i mojim demonstrativnim izlaskom iz njega jer je Brus nesto krivo rekao.
U cetvrtom pokusaju smo dosli u kino, kupili karte, kupili kokice (slatko-slane), kupili kolu (za Brusa) i plenuli guzicom na MOJA sjedala.
Iza nas je neka Francuskinja kokodakala da joj se ne svidja sjedalo na koje je parkirala guzicu.
Brus je izuo cipele.

cinjenica: brus uvijek izuje cipele u kinu. rekla sam mu da je seljak, al on nije shvatio zasto. sad sam se pomirila cinjenicom da se brus izuva i da ima seljacku stranu karaktera iako nije seljak.

Kino je bilo poluprazno iako je bio opening weekend jer je Englezima mentalni stretch da gledaju film sa subtitles.

cinjenica: ne znam kako se kaze subtitles na hrvatskom.

Ekranom je prvo poceo trcat uzjogunjeni tapir, a nedugo potom i gologuzi, bezdlaki Indijanci.
Ululekali su i pokazivali guzice.
"Nu, Brus, evo tvojih!!!", uzviknula sam.
"Nisu to moji.", ispravio me on.
"Jesu.", rekla sam sebi u brk da on ne cuje.

cinjenica: meni su svi iz latinske amerike "brusovi". pa tako i indijanci.

jos jedna cinjenica: brusova kuca u brazilu nalazi se u ulici koja je ime dobila po indijancima: al. dos tupiniquins

"Nu, Brus, nu kako su Tupinikini brzi.", opet cu ja.
"To su Maye, a ne Tupiniquins.", opet me ispravio.
"Isti kurac", promrljah u bradu.

Potom je Brus poceo GLASNO komentirat film. Mislim da su svi oko nas bili ocarani. U Brazilu svi glasno komentiraju. Cak se i na mobitele javljaju. Usred filma. Al iz pristojnosti otidju do pozarnih vrata pa se onda tamo deru u telefon iako ih cijelo kino jos uvijek moze cut. Da, odlazak u kino u Brazilu je jedan osebujan dogadjaj.

Brus se smijao dok je prstala krv, a ja sam gledala Mayanski nakit i htjela imat SVE. Cak i one navlake za nos i masku od zivotinjskih zubi iako ne znam kako bi to proslo na ulicama Londona.
Po ure prije kraja filma, Brus je predvidio radnju i tako pokazao da je pametniji.
Rekao je:"Sad ce doc Spanjolci."
I dosli su.
Onda je film zavrsio.

Potom smo imali filozofsku raspravu o filmu (filozofskiju i uceniju od ove ovdje) i zakljucili da nam se svidja i da je cika Mel najbolji ikad iako zove policijske djelatnike "sugar tits".

Za kraj sam dodala:
"Ej, Brus, znam kako ce mi se zvat sin."
"Kako?", alarmirao se on.
"Jaguar Paw."
Preokrenuo je ocima.
Mislim da to ime nece proc.

0 comments:

Post a Comment

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...